KELJ

PRETRAŽI BLOG:

Custom Search

Kelj je lisnato povrće, varijetet kupusa, sa specifičnim karakteristikama koje ga čine zasebnom povrtnom kulturom. Kelj je bio poznat već Grcima i Rimljanima. U 4. stoljeću prije Kr razlikovale su se tri vrste kelja: divlji, kovrčasti i glatki kelj.
Kelj možete kuhati u vodi ili pari, dinstati, puniti nadjevom ili pržiti te poslužiti kao toplo predjelo, juhu, prilog ili glavno jelo.
recept: kozaracki kuhar
Kelj kakav danas poznajemo navodno su selekcijom stvorili vrijedni belgijski povrtlari još u 18. stoljeću. Iz Belgije se proširio najprije u Francusku, a potom u Nizozemsku i Njemačku, da bi ubrzo osvojio cijelu Europu. Pored običnog kelja koji je najrašireniji (glavati kelj), postoje još dvije vrste, s nešto dugačijim karakteristikama. To su lisni ili bezglavi kelj, i kelj pupčar ili prokulica.
Energetska i nutritivna vrijednost
Kelj je zeljasto, zeleno povrće koje pripada porodici kupusnjača (Brassica), u koju spadaju i prokulice, kupus i karfiol, koji je u zadnje vrijeme u središtu pozornosti zbog zdravstveno vrijednih fitokemikalija.
Ova je namirnica siromašna kalorijama: u 100 g ima samo 50 kcal / 209 kJ (od toga 3,3% proteina, 0,7% masti i 10% ugljikohidrata), ali je izuzetno bogata mineralima i vitaminima. Od minerala, izvrstan je izvor mangana (0,774 mg, što je 38,7% od preporučenog dnevnog unosa), dobar je izvor kalcija (135 mg, što je 13,5% od preporučenog dnevnog unosa), željeza (1,7 mg, što je 12,1% od preporučenog dnevnog unosa) i magnezija (34 mg, što čini 11,3% od preporučenog dnevnog unosa).
Izvrstan je izvor vitamina C - u sirovom ga kelju ima nevjerojatnih 120 mg (200% od preporučenog dnevnog unosa), au kuhanom čak 41 mg (68% od preporučenog dnevnog unosa), izvrstan je izvor vitamina K (817 lg, dakle 0,817% od preporučenog dnevnog unosa), dobar je izvor vitamina B kompleksa, tiamina ima 0,11 mg (10% od preporučenog dnevnog unosa), a riboflavina 0,130 mg, što je 10% od preporučenog dnevnog unosa. Bogat je karotenoidima, beta karotena ima 9,3 mg, a luteina i zeaksantina 40 mg.
Ljekovitost
Kelj se izdvaja iz porodice kupusnjača kao kvalitetna namirnica koja može preventivno djelovati protiv raka. Organosumporne komponente, kao što su glukozinolati (koje su predmet mnogih istraživanja), djeluju na različite oblike raka, primjerice, rak dojke ili jajnika, jer ovi fitonutrijenti neutraliziraju potencijalno kancerogene tvari. U kelju ima 10-15 vrsta glukozinolata.
U sirovom kelju ima nevjerojatnih 120 mg vitamina C (200% od preporučenog dnevnog unosa), au kuhanom čak 41 mg (68% od preporučenog dnevnog unosa).
Karotenoidi, kojima kelj obiluje, moćni su antioksidanti koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Poput filtera sprječavaju štetne utjecaje UV zračenja na oči, štiteći ih od makularne degeneracije i katarakta. Beta-karoten se u organizmu može pretvoriti u vitamin A i tako osigurati 2 / 3 potreba organizma. Studije pokazuju da konzumiranje hrane bogate karotenoidima i vitaminom A smanjuje rizik od razvoja katarakta i do 50 posto. Dobro je istaknuti da pojačavaju djelovanje imnološkog sustava. Višestruka je potreba vitamina A u organizmu budući da je bitan i za normalnu funkciju reproduktivnih organa, a pomaže iu borbi protiv virusnih infekcija. Značajan je kod održavanja epitelnih i mukoznih tkiva (u plućima, dušnica, koži, usnoj šupljini i probavnom sustavu), za rast i razvoj kostiju. Da bi se potpuno iskoristio sadržaj karotenoida, hranu koja ih sadrži treba jesti sirovu ili lagano kuhanu.
Vitamin C jedan je od najvažnijih u vodi topljivih antioksidansa u tijelu, koji i nakon kuhanja u kelju ostaje u znatnim količinama. U organizmu onemogućava djelovanje slobodnih radikala, koji utječu na razvoj raka, oksidiranje kolesterola, koji se zatim veže za stijenke žila i može uzrokovati srčano-krvožilne bolesti, uzrokovati bolne upale (astma, osteoartritis, reumatoidni artritis), prehlade i upale uha.
Na potrebe za vitaminom C ukazuju slabo zacjeljivanje rana, česte prehlade i infekcije, kao i bolesti pluća. Potrebe ljudi za vitaminom C se razlikuju, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju. Višak vitamina C iz organizma izlučuje se urinom. Vitamin C pospješuje antioksidativno djelovanje vitamina E, a također poboljšava apsorpciju željeza.
Kelj je dobar izvor tiamina i riboflavina, vitamina B kompleksa, koji također sprječavaju štetno djelovanje slobodnih radikala. Riboflavin potiče proizvodnju energije u stanicama i održava razinu ostalih B vitamina. Na nedostatak ukazuju simptomi kao što su osjetljivost na svjetlo, suzne oči, svrbež, upaljenost usta i jezika, pucanje krajeva usana, guljenje kože, osobito oko nosa. Kod povećane fizičke aktivnosti potrebe organizma za vitaminom B2 rastu.
Vitamina K ima u kelju u velikim količinama. Taj vitamin sudjeluje u sintezi faktora za koagulaciju krvi. Kelj je izvrstan izvor mangana, minerala koji sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata te sudjeluje u sintezi masnih kiselina, neophodnih za održavanje zdravog živčanog sustava i važnih u procesu proizvodnje kolesterola za stvaranje hormona.
U kelju se nalazi i kalcij, a potreban je za održavanje zdravlja kostiju, no za razliku od mlijeka, koje se promovira kao dobar izvor kalcija, kelj ima mnogo manje kalorija.
Kod osoba s bolestima bubrega i žučnog mjehura kelj uzorkuje zdravstvene probleme zbog oksalata, tvari prirodno prisutne u svim živim bićima.
Također, u kelju nalazimo goitrogene, koji uzrokuju smetnje rada štitne žlijezde. Kuhanjem se smanjuje količina ove tvari, ali znanstvenicima još nije poznato koja se količina tvari inaktivira ili koje količine uzrokuju probleme u osoba s oštećenom štitnom žlijezdom.
Dijetetska vlakna, visoko zastupljena u kelju, su celuloza, hemiceluloza, polifruktani, galaktooligosaharidi, pekti i dr.. Dijatetska vlakna imaju korisnu ulogu u probavi, održavaju normalnu razinu kolesterola, šećera, reguliraju rad crijeva i održavaju crijevnu mikrofloru. Također povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2, usporavaju probavu, te daju osjećaj sitosti (stoga se hrana bogata dijetetskim vlaknima preporuča tijekom redukcijskih dijeta). Smanjuju rizik od raka debelog crijeva i hemoroida jer ubrzavaju transport kroz debelo crijevo. Potrebe za dijetetskim vlaknima veće su kod konstipacije, hemoroida, visoke razine šećera i kolesterola.